Štitna žlijezda ima izuzetno važnu ulogu u našem organizmu. Hormoni koje proizvodi utiču na metabolizam, tjelesnu temperaturu, energiju i brojne druge procese. Međutim, mnogi nisu svjesni koliko pravilna ishrana može doprinijeti njenom normalnom funkcionisanju.
Nutricionistkinja Stojanka Stanojević ukazuje na značaj pravilnog izbora namirnica, ali i na česte zablude o hrani koju osobe s problemima štitne žlijezde navodno moraju izbjegavati.
DA LI SU KUPUS, KELJ I BROKOLI ZAISTA ŠTETNI?
Jedna od najčešćih dilema odnosi se na povrće poput kupusa, brokolija i kelja.
Ove namirnice sadrže prirodne supstance koje u određenim okolnostima mogu uticati na iskorištavanje joda u organizmu, zbog čega se ponekad povezuju s poremećajima rada štitne žlijezde.
Međutim, to ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz ishrane.
Uobičajene količine ovog povrća, naročito kada je termički obrađeno, uglavnom ne predstavljaju problem za većinu ljudi.
Veći oprez može biti potreban kod izuzetno visokog i dugotrajnog unosa sirovih kupusnjača, posebno ako osoba istovremeno ima nedostatak joda.
KUHANJE MOŽE NAPRAVITI VAŽNU RAZLIKU
Termičkom obradom kupusa, kelja i brokolija smanjuje se aktivnost određenih supstanci koje mogu ometati iskorištavanje joda.
Zato osobe koje brinu o zdravlju štitne žlijezde ne moraju automatski odustati od ovog povrća.
Naprotiv, brokoli, kupus i kelj predstavljaju vrijedan izvor vlakana, vitamina i drugih korisnih hranjivih materija.
Najvažnije je da ishrana bude raznovrsna i uravnotežena.
OVO POVRĆE MOŽE BITI ODLIČAN IZBOR
Među namirnicama koje se mogu uključiti u svakodnevni jelovnik izdvajaju se:
- Mrkva – sadrži beta-karoten, koji organizam pretvara u vitamin A.
- Krastavac – doprinosi unosu tečnosti i može biti dio laganih, uravnoteženih obroka.
- Patlidžan – sadrži vlakna i biljne antioksidanse.
- Celer – može obogatiti ishranu vlaknima i različitim mikronutrijentima.
- Brokoli i kelj – sadrže vitamine, minerale i druge korisne biljne sastojke.
Ipak, nijedna od ovih namirnica sama po sebi ne može izliječiti poremećaj rada štitne žlijezde.
JOD JE VAŽAN, ALI PREVIŠE JODA MOŽE BITI PROBLEM
Jod je neophodan za stvaranje hormona štitne žlijezde.
Organizam ga može dobiti putem jodirane soli, ribe, mliječnih proizvoda i drugih namirnica, zavisno od načina ishrane.
Međutim, važno je naglasiti da dodatni unos joda nije potreban svakoj osobi koja ima usporen rad štitne žlijezde.
Prekomjeran unos joda, posebno kroz suplemente ili određene vrste morskih algi, kod nekih ljudi može pogoršati postojeći poremećaj štitne žlijezde.
Zbog toga dodatke joda ne treba uzimati na svoju ruku, nego prema preporuci ljekara.
ŠTA JE S OSOBAMA KOJE IMAJU HASHIMOTO?
Hashimotov tireoiditis je autoimuno oboljenje kod kojeg imunološki sistem napada tkivo štitne žlijezde.
Osobama koje imaju ovo stanje preporučuje se raznovrsna ishrana s dovoljno proteina, povrća, voća i zdravih masnoća.
U jelovnik se mogu uključiti maslinovo ulje, orašasti plodovi, riba i druge namirnice koje doprinose kvalitetnoj ishrani.
Često se spominje i izbjegavanje glutena. Međutim, bezglutenska ishrana nije obavezna za sve osobe koje imaju Hashimoto.
Ona je posebno važna kada je istovremeno dijagnosticirana celijakija ili postoji drugi medicinski razlog za izbjegavanje glutena.
Heljda, kvinoja i amarant mogu biti kvalitetan dio jelovnika, ali njihovo konzumiranje nije samo po sebi terapija za bolesti štitne žlijezde.
PRAVILNA ISHRANA NIJE ZAMJENA ZA TERAPIJU
Iako zdrava ishrana može doprinijeti opštem zdravstvenom stanju, poremećaji štitne žlijezde zahtijevaju odgovarajuću medicinsku procjenu.
Kod smanjene funkcije štitne žlijezde nekim osobama potrebna je hormonska terapija koju propisuje ljekar.
Pravilna ishrana može biti važna podrška liječenju, ali ne može zamijeniti propisane lijekove ili redovne kontrole.
NAJVAŽNIJI SAVJET ZA ZDRAVLJE ŠTITNE ŽLIJEZDE
Stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedna čudesna namirnica koja može riješiti sve probleme sa štitnom žlijezdom.
Mnogo je važnije redovno jesti raznovrsnu hranu, izbjegavati nepotrebne restriktivne dijete i voditi računa o dovoljnom unosu hranjivih materija.
Kupus, brokoli i kelj ne moraju biti neprijatelji štitne žlijezde, a uravnotežena ishrana može biti vrijedan saveznik u očuvanju zdravlja.
Osobe s potvrđenim poremećajem štitne žlijezde trebaju plan ishrane i eventualne dodatke prehrani uskladiti s ljekarom.
Izvor: houses-prefab.com
