Studentska lista ima blagu prednost ispred liste koju predvodi Aleksandar Vučić, pokazuje septembarsko istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM), objavljeno uoči parlamentarnih izbora u Srbiji. Izbori su zakazani za 25. oktobar.
Prema podacima NSPM-a, lista „Studenti pobeđuju“ ima podršku od 44,4 posto ispitanika, dok lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ ima 41,7 posto. Razlika iznosi 2,7 procentnih poena.
Objavljene brojke privukle su veliku pažnju javnosti jer pokazuju da bi borba za parlamentarnu većinu mogla biti veoma neizvjesna.
Obje liste bilježe rast
Đorđe Vukadinović iz NSPM-a ocijenio je da se Srbija približava referendumskoj atmosferi. Prema njegovoj ocjeni, birači se sve više opredjeljuju između dva velika politička bloka.
Obje vodeće liste zabilježile su rast podrške u odnosu na prethodno istraživanje, ali je Studentska lista zadržala prednost. U julu je imala 39,6 posto, a lista okupljena oko SNS-a 37,5 posto.
Poređenje julskih i septembarskih brojki pokazuje da je podrška Studentskoj listi porasla za 4,8 procentnih poena, a listi oko SNS-a za 4,2 poena. Razlika među njima tako se neznatno povećala, sa 2,1 na 2,7 poena.
Šta znači „referendumska atmosfera“
Pojam se obično koristi kada se izbori više doživljavaju kao izjašnjavanje o vlasti nego kao nadmetanje različitih programa. Pažnja birača i medija tada se uglavnom koncentriše na dvije najveće političke opcije.
Vukadinovićeva ocjena zato govori o raspoloženju u društvu, a ne samo o postocima. Rast podrške obje liste upućuje na to da se dio birača u posljednjim mjesecima odlučio za jednu od dvije strane.
Politički kontekst
Studentski pokret izrastao je iz višemjesečnih protesta i postao jedan od najvažnijih političkih izazova za dosadašnju vlast. Politička atmosfera u zemlji, kako se približavaju izbori, postaje sve napetija.
S druge strane, Vučić i njegovi politički saveznici nastoje mobilizirati birače i osigurati podršku potrebnu za formiranje nove parlamentarne većine. Ishod glasanja mogao bi imati veliki uticaj na budući politički pravac Srbije.
Zašto brojke treba čitati oprezno
Rezultati istraživanja javnog mnjenja nisu isto što i izborni rezultat. Anketa NSPM-a provedena je početkom septembra, a raspoloženje birača moglo se u međuvremenu promijeniti.
Osim toga, različite agencije objavljuju različite procjene podrške političkim listama. Na osnovu jednog istraživanja zato se ne može sa sigurnošću predvidjeti pobjednik.
Razlika od 2,7 procentnih poena relativno je mala. Kod ovakvih anketa na rezultat mogu uticati metodologija, veličina i struktura uzorka te trenutak u kojem se ispitivanje provodi. Svako istraživanje ima i statističku grešku, pa razlika od nekoliko procentnih poena ne mora značiti stvarnu prednost jedne liste.
Na konačan ishod utiču i faktori koje ankete teško mjere, poput odluke neopredijeljenih birača u posljednjem trenutku i same izlaznosti na biračka mjesta. Takvi se podaci najbolje posmatraju kao slika raspoloženja u određenom trenutku, a ne kao konačna prognoza.
Kako čitati ankete prije izbora
Za čitaoce je korisno uporediti više istraživanja različitih agencija, a ne oslanjati se na jedno. Vrijedi provjeriti i kada je anketa provedena, na kakvom uzorku i ko je objavljuje.
Birači koji žele sudjelovati na izborima mogu se na zvaničnim kanalima nadležnih institucija informirati o biračkom spisku i svim procedurama. Odluka na biračkom mjestu ipak je ono što na kraju određuje raspored snaga u parlamentu.
Šta slijedi do izbora
Kako se izborni dan približava, pažnja javnosti usmjerena je na pitanje može li Studentska lista podršku iz pojedinih istraživanja pretvoriti u izborni rezultat. Drugo je pitanje hoće li Vučićeva politička opcija uspjeti zadržati vlast.
Naredne sedmice mogle bi biti presudne za obje strane, koje će nastojati dodatno mobilizirati svoje birače.
Jedno je sigurno: borba za političku budućnost Srbije ulazi u veoma važnu fazu, a konačnu riječ imat će birači.
Izvori: NSPM, N1, Danas i Euronews Srbija.
