Prizori iz samog srca Evropske unije izazvali su veliku pažnju javnosti! Ulice Brisela postale su poprište žestokih sukoba demonstranata i policije, dok su pojedine grupe palile vatru, bacale kamenje i pirotehniku, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima.
Sve se dogodilo u petak, 9. oktobra 2026. godine, tokom velikog štrajka i protesta protiv mjera štednje belgijske vlade.
Prema informacijama agencije Reuters, oko 30.000 ljudi učestvovalo je u demonstracijama u belgijskoj prijestolnici.
Pravi haos u centru Brisela
Dok je većina učesnika mirno protestovala, grupa maskiranih osoba sukobila se s policijom u blizini glavne željezničke stanice i u centralnim dijelovima grada.
Prema policijskim informacijama, izgrednici su gađali policajce kamenjem, bocama, ciglama i drugim predmetima.
Na pojedinim lokacijama izbili su požari, a oštećena je i javna imovina.
Policija je bila prisiljena intervenisati suzavcem i vodenim topovima kako bi zaustavila nasilje.
Među privedenima i maloljetnici
Tokom nereda policija je privela ili uhapsila 21 osobu, među kojima se nalazi 13 maloljetnika.
Važno je naglasiti da nasilne grupe nisu predstavljale većinu demonstranata. Organizatori su poručili da je glavni protest bio miran.
Zašto su građani izašli na ulice?
Razlog velikog nezadovoljstva jesu planirane mjere štednje belgijske vlade, koje su izazvale protivljenje sindikata, radnika, penzionera i studenata.
Građani strahuju da će smanjenje javne potrošnje dodatno pogoditi domaćinstva s nižim prihodima.
Studenti istovremeno upozoravaju na sve veće troškove obrazovanja, pretrpane učionice i ograničen pristup kvalitetnom školovanju.
Paralizovan saobraćaj, problemi i na aerodromima
Štrajk je izazvao velike probleme u javnom prijevozu, a posljedice su osjetili i putnici u zračnom saobraćaju.
Pogođene su brojne škole, vrtići i druge javne ustanove.
Belgijski premijer Bart De Wever brani planirane mjere, tvrdeći da su neophodne kako bi se spriječio daljnji rast državnog duga.
Može li se nezadovoljstvo proširiti Evropom?
Briselski protesti dolaze u trenutku kada se i druge evropske države suočavaju sa studentskim demonstracijama i nezadovoljstvom zbog životnih troškova.
U Francuskoj i Italiji također su održavani protesti povezani s obrazovanjem i javnim finansijama.
Za sada nema potvrde da je riječ o jedinstvenom organizovanom protestnom pokretu širom Evrope, ali događaji u Briselu pokazuju koliko je nezadovoljstvo dijela građana ozbiljno.
Ostaje da se vidi hoće li belgijske vlasti promijeniti planirane mjere i može li doći do novih protesta.
Izvori: Reuters, Associated Press, Klix.ba.
