Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim sigurnosnim izazovima, a informacije o razgovorima koji se vode iza zatvorenih vrata izazvale su veliku zabrinutost. Evropska unija razmatra kako bi reagovala u slučaju velikog napada na neku od država članica, posebno ako bi takav incident rezultirao ljudskim žrtvama.
Prema informacijama koje su dospjele u javnost, predstavnici svih 27 članica Evropske unije posljednjih sedmica intenzivno razgovaraju o mogućim kriznim scenarijima.
Jedno od najvažnijih pitanja jeste kako bi evropske institucije djelovale kada bi se neka članica našla na udaru velikog hibridnog napada.
Evropa se priprema za najgori mogući scenarij
Diplomate razmatraju niz mjera koje bi se mogle aktivirati u slučaju ozbiljnog sigurnosnog incidenta.
Među mogućim koracima spominju se hitno slanje stručnih timova, finansijska pomoć ugroženoj državi te koordinisano djelovanje evropskih lidera.
Posebna pažnja posvećena je scenariju u kojem bi napad izazvao veći broj civilnih žrtava.
Evropski zvaničnici smatraju da institucije moraju biti spremne na brzu reakciju, čak i ako do takvog događaja nikada ne dođe.
Incident s eksplozivom izazvao dodatnu zabrinutost
Sigurnosne rasprave dodatno su intenzivirane nakon incidenta na aerodromu u njemačkom Leipzigu, gdje je u augustu pronađen dron s eksplozivom.
Taj događaj dodatno je otvorio pitanje spremnosti evropskih država da odgovore na prijetnje koje ne moraju uključivati klasične vojne operacije.
U posljednjem periodu evropski sigurnosni zvaničnici upozoravali su na različite oblike hibridnog djelovanja, uključujući cybernapade, sabotaže infrastrukture i incidente u zračnom prostoru.
Upozorenje diplomata: Mogle bi pasti i ljudske žrtve
Jedan visoki evropski diplomata upozorio je da Evropska unija mora biti spremna za ozbiljan sigurnosni incident.
Drugi je izrazio zabrinutost zbog obima aktivnosti koje se pripisuju Rusiji, upozoravajući da bi takvi incidenti u budućnosti mogli dovesti i do ljudskih žrtava.
Takva upozorenja ne znače da je napad već planiran ili da je početak rata izvjestan, već odražavaju procjenu mogućih sigurnosnih rizika.
EU i NATO pred velikim izazovom
Jedna od najvećih dilema odnosi se na podjelu odgovornosti između Evropske unije i NATO saveza.
Pojedine države članice smatraju da bi uspostavljanje novih sigurnosnih struktura moglo zakomplikovati odlučivanje u trenutku ozbiljne krize.
Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu smatra da bi jasnija podjela zadataka bila korisna.
Prema takvom pristupu, NATO bi se prvenstveno bavio vojnom sigurnošću, obavještajnim informacijama i odvraćanjem, dok bi Evropska unija koordinisala civilne mjere odgovora i podršku stanovništvu.
Razmatra se i aktiviranje posebnog člana evropskog ugovora
U slučaju ozbiljnog napada na članicu EU, jedna od mogućnosti bila bi primjena člana 42.7 Ugovora o Evropskoj uniji.
Ova odredba predviđa obavezu pružanja pomoći državi članici koja postane žrtva oružane agresije na svojoj teritoriji.
Evropska komisija razmatra i sigurnosni protokol koji bi omogućio koordinisan odgovor na velike incidente.
Međutim, dio članica smatra da postojeći mehanizmi, uključujući IPCR, već omogućavaju hitno sazivanje sastanaka i usklađivanje mjera.
Priprema li se Evropa za rat?
Iako informacije o kriznim planovima zvuče zabrinjavajuće, iz dostupnih podataka ne proizlazi da je Evropska unija donijela odluku o ulasku u rat ili da je rat neizbježan.
Riječ je o pripremama za moguće sigurnosne incidente i pokušaju da se spriječe kašnjenja u donošenju odluka ako do krize zaista dođe.
Najvažnije pitanje ostaje hoće li evropske države uspjeti dovoljno brzo i zajednički reagovati ukoliko se ostvari neki od scenarija koji se trenutno razmatraju.
Razgovori pokazuju koliko su evropske institucije zabrinute zbog promjenjive sigurnosne situacije i koliko ozbiljno pristupaju pripremama za eventualne buduće prijetnje.
Izvor: Novi.ba
