Evropski odbor regija trebao bi u srijedu, 14. oktobra, u Briselu usvojiti rezoluciju kojom se osuđuje veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Inicijativu su podržali hrvatski članovi tog savjetodavnog tijela EU, među njima Joško Klisović i Nikola Dobroslavić.
Rezolucija se odnosi na postupanje srbijanskih vlasti nakon Mladićeve smrti. Mladić je preminuo tokom izdržavanja doživotne zatvorske kazne za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Prema službenoj objavi Evropskog odbora regija, Mladić je 7. septembra 2026. godine sahranjen u Beogradu, uz vojne počasti i prisustvo visokih srbijanskih zvaničnika.
Suočavanje s prošlošću kao uslov
Joško Klisović poručio je da odnos prema osuđenim ratnim zločincima mora biti važan dio procjene evropskog puta Srbije. Njegova poruka je jasna:
“Dok se Srbija ne suoči sa svojom prošlošću i dok ne prestane ratne zločince činiti uzorima novih generacija, teško će ući u EU.”
Za Jutarnji list pojasnio je da se rezolucijom traži da se pristupanje Srbije Evropskoj uniji posmatra i kroz njeno suočavanje s prošlošću. Uz to se traži i prihvatanje činjenica koje su utvrđene pred sudom u Hagu.
Klisović je naglasio da odavanje počasti osobi osuđenoj za neke od najtežih zločina koje poznaje međunarodno pravo, uključujući genocid, predstavlja postupanje suprotno vrijednostima EU.
Najavio je i da će nakon usvajanja rezolucije zamoliti predsjednicu Evropskog odbora regija Katu Tüttő da dokument pošalje Srbiji.
Poziv na jasniji odgovor EU
Klisović je kritikovao i način na koji evropske institucije iznose stavove o veličanju ratnih zločinaca. Smatra da je potrebna jasnija poruka iz Brisela.
“Netko EU komisiji mora reći da mora biti jasnija u iznošenju svojih stavova. Bude li EU i dalje oko tih pitanja tako nejasna, s tim će stavom rasti i nerelevantnost EU.”
Rezolucija je, prema njegovim riječima, prvi direktni poziv jedne institucije EU srbijanskim vlastima zbog takvog postupanja.
Šta je EU već poručila
Treba dodati da to nije prvi put da se iz evropskih institucija oglašavaju povodom Mladićeve sahrane. EU je već u septembru objavila izjavu u kojoj je naglasila da su veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam suprotni temeljnim evropskim vrijednostima.
Predstavnice Evropskog odbora regija početkom oktobra uputile su i pismo srbijanskim vlastima zbog počasti ukazanih Mladiću. Rezolucija koja se očekuje u srijedu bila bi, dakle, nastavak već započetog pritiska iz evropskih institucija.
Zašto je ovo važno
Evropski odbor regija je savjetodavno tijelo EU u kojem sjede predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz država članica. Njegova mišljenja i rezolucije nisu pravno obavezujući akti, ali izražavaju politički stav tog tijela. U ovom slučaju poruka je usmjerena prema Beogradu i prema evropskim institucijama.
Srbija je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a odnos prema ratnoj prošlosti i dobrosusjedski odnosi redovno se pominju kao važne teme u procesu proširenja. Zato se i poruke koje stižu iz različitih evropskih tijela u Srbiji i u regiji pažljivo prate.
Tema je posebno osjetljiva u Bosni i Hercegovini, jer se presuda Ratku Mladiću odnosi i na genocid u Srebrenici, počinjen u julu 1995. godine. Za porodice žrtava i preživjele svako veličanje osuđenih zločinaca predstavlja izuzetno bolno pitanje, a o njemu se u regiji redovno vode oštre političke rasprave.
Glasanje u Briselu trebalo bi pokazati koliku podršku ima inicijativa hrvatskih članova Odbora. Ostaje da se vidi hoće li rezolucija nakon usvajanja zaista biti upućena Srbiji, kako je najavio Klisović, te kakav će odgovor uslijediti iz Beograda.
Informacije su objavljene prema pisanju Jutarnjeg lista, a uz njih su korišteni i podaci Evropskog odbora regija i Evropske službe za vanjsko djelovanje.
