Društvenim mrežama širom svijeta šire se tvrdnje da će 17. novembra 2026. godine doći do najvećeg sajber napada u istoriji. Prema tim objavama, hakeri bi upali u sisteme najvećih svjetskih banaka, izbrisali podatke o novcu klijenata i izazvali potpuno gašenje interneta na tri mjeseca.
Priča o takozvanom „digitalnom smaku svijeta“ potekla je od anonimnih korisnika koji se pozivaju na informacije sa mračne strane interneta. Posljednjih dana se masovno dijeli i izaziva brojne reakcije. Za sada ne postoji nijedan pouzdan dokaz da se takav napad priprema, niti su nadležni organi potvrdili prijetnju ovih razmjera.
Kako glasi viralni scenario
Prema scenariju koji kruži mrežama, 17. novembra trebalo bi da počne koordinisana operacija neviđenih razmjera. Na meti bi se najprije našle najveće banke. Njihovi računarski sistemi bili bi onesposobljeni, a podaci o sredstvima klijenata trajno uništeni.
Nakon navodnog obaranja svjetskog finansijskog sistema uslijedilo bi potpuno isključenje interneta. Autori objava tvrde da bi ono trajalo najmanje 90 dana. Milioni ljudi navodno bi ostali bez pristupa novcu, a na njihovim računima stajala bi nula.
U nekim verzijama priče pominje se i izuzetno napredna vještačka inteligencija. Jedni tvrde da bi ona omogućila istovremeni prodor u različite mreže. Drugi kažu da bi tokom tromjesečne blokade otklonila sve bezbjednosne propuste i pripremila novu digitalnu infrastrukturu.
Odakle je sve krenulo
Jedan od prvih naloga koji je proširio priču pripada korisniku mreže Iks pod imenom „Wesley“. On je tvrdio da ima informacije od izvora sa darkneta, odnosno skrivenog dijela interneta. Prema njegovoj verziji, neimenovani hakeri znaju za operaciju koju pripremaju moćne strukture povezane sa takozvanom svjetskom vladom.
Autor nije objavio nikakav dokaz niti otkrio identitet navodnih izvora. Sam je naveo da informacije kojima raspolaže nisu potvrđene i da ih ne treba doslovno shvatati.
Početkom novembra priča se proširila na ruske kanale na Telegramu, a potom i na druge mreže, gdje su se pojavile nove verzije upozorenja. Pojedini korisnici povezuju je s drugim teorijama zavjere, od nove globalne krize i finansijskog sloma do trećeg svjetskog rata.
Pozivi na gomilanje zaliha
U nekim objavama navodni događaj naziva se „kovid 2.0“, uz tvrdnju da bi posljedice bile uporedive s periodom ograničenja tokom pandemije, ali s ozbiljnijim ekonomskim poremećajima. Pojedini nalozi pozivaju građane da se unaprijed snabdiju hranom, vodom, gotovinom, zlatom i srebrom. U najekstremnijim verzijama pominje se čak i nabavka oružja i municije.
Šta kažu stručnjaci
Stručnjaci za sajber bezbjednost ocjenjuju da scenario nema ozbiljno tehničko utemeljenje. Ruski stručnjak Pavel Mjasojedov objasnio je za televiziju „Moskva 24“ da potpuno gašenje interneta jednim potezom nije moguće zbog načina na koji je globalna mreža izgrađena.
Internet ne funkcioniše kao jedinstven sistem pod kontrolom jednog centra. Čine ga desetine hiljada međusobno povezanih, ali nezavisnih mreža, kojima upravljaju različite kompanije, državne institucije i pružaoci usluga. Čak i kada veliki centri podataka ili važni telekomunikacioni sistemi prestanu da rade, drugi dijelovi mreže mogu nastaviti sa radom.
Slično je i u bankarskom sektoru, gdje se podaci o transakcijama i računima čuvaju na više lokacija, uz rezervne kopije i sisteme za oporavak.
To ne znači da su veliki sajber napadi nemogući. Oni mogu privremeno onesposobiti banke, platne sisteme ili telekomunikacione mreže. Međutim, mogućnost napada na pojedine sisteme nije dokaz da neko može istovremeno izbrisati sve bankovne račune na planeti i ugasiti internet na tri mjeseca.
Zašto baš 17. novembar
Pažnju je privukla i činjenica da je za 17. novembar u Sjedinjenim Američkim Državama najavljena redovna provjera nacionalnog sistema za hitno obavještavanje stanovništva. Riječ je o sistemu EAS, koji se koristi za upozorenja tokom prirodnih katastrofa, ozbiljnih bezbjednosnih prijetnji i drugih vanrednih situacija.
Prema objavljenim informacijama, testiranje bi trebalo da bude održano oko 14.20 po istočnoameričkom, odnosno oko 20.20 po srednjoevropskom vremenu. Radijski i televizijski program u SAD nakratko bi bio prekinut radi emitovanja probne poruke.
To nema veze s isključivanjem interneta niti s radom bankarskog sistema. Poklapanje datuma ipak je navelo pojedine korisnike da nepovezane događaje predstave kao dijelove navodnog globalnog plana.
Šta pokazala provjera
Priču su provjeravali i istraživači ruske Visoke škole ekonomije u saradnji s platformom „Lapša medija“. Njihova analiza, objavljena 6. novembra, pokazala je da se tvrdnje o 17. novembru zasnivaju na anonimnim objavama, bez dokaza o pripremi napada.
Nije predstavljeno ko bi organizovao operaciju, kako bi banke bile napadnute, niti kako bi neko istovremeno onesposobio svjetsku internet infrastrukturu. Nijedna velika banka nije potvrdila najavljeni napad, a nisu objavljena ni vjerodostojna upozorenja nadležnih institucija o tromjesečnom gašenju interneta.
Prema trenutno dostupnim podacima, 17. novembar je datum koji se proširio u okviru nepotvrđene teorije zavjere, a ne potvrđeni početak bilo kakve globalne operacije. Građanima se zato savjetuje da ovakve objave provjeravaju kod pouzdanih medija i nadležnih institucija prije nego što ih podijele dalje ili na osnovu njih donesu odluke.
