Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je set pravosudnih zakona koje je Narodna skupština usvojila krajem januara, čime su takozvani „Mrdićevi zakoni“ i formalno stupili na put primjene.
Dok vlast tvrdi da su zakoni u skladu s Ustavom i da predstavljaju legitimne izmjene pravosudnog sistema, dio stručne javnosti, opozicije i organizacija civilnog društva upozorava da bi njihove posljedice mogle biti mnogo dublje nego što se na prvi pogled čini.
Šta je zapravo potpisano?
Riječ je o paketu zakonskih izmjena koje se odnose na:
- javna tužilaštva,
- sudove,
- Visoki savjet tužilaštva,
- borbu protiv visokotehnološkog kriminala,
- položaj sudija i državnih službenika.
Zakone je predložio poslanik SNS-a Uglješa Mrdić, po kojem su u javnosti i dobili naziv „Mrdićevi zakoni“.
Zašto su izazvali toliko reakcija?
Najveće kontroverze odnose se na tvrdnje da bi pojedine izmjene mogle smanjiti nezavisnost pravosuđa i povećati politički uticaj na rad tužilaštava. Kritičari upozoravaju da bi promjene mogle oslabiti institucije koje istražuju organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou.
Posebno se spominje zabrinutost zbog mogućeg uticaja na rad tužilaca koji rade na osjetljivim predmetima, kao i zbog činjenice da je zakonodavni paket usvojen po hitnom postupku bez šire javne rasprave.
Vučić: Zakoni su u skladu s Ustavom
Predsjednik Vučić izjavio je da je prije potpisivanja tražio mišljenja pravnih stručnjaka o ustavnosti zakona te da je dobio uvjeravanja da su oni u skladu s najvišim pravnim aktom države. Istovremeno je priznao da je nedostatak javne rasprave jedna od zamjerki koje ostaju otvorene.
Da li je ovo prekretnica za srpsko pravosuđe?
Upravo oko ovog pitanja vodi se najžešća polemika.
Pristalice zakona tvrde da je riječ o tehničkim i organizacionim izmjenama koje će unaprijediti funkcionisanje sistema.
Protivnici smatraju da se iza formalnih izmjena krije pokušaj jačanja političke kontrole nad institucijama koje bi trebale biti nezavisne od izvršne vlasti.
Ono što slijedi
Nakon objave u Službenom glasniku, zakoni ulaze u proceduru primjene, a prava procjena njihovog efekta biće moguća tek kroz rad sudova i tužilaštava u narednim mjesecima.
Jedno je sigurno – malo koji pravosudni paket posljednjih godina izazvao je toliko reakcija, podjela i upozorenja iz stručnih krugova. Hoće li „Mrdićevi zakoni“ ostati upamćeni kao reforma ili kao početak nove borbe za nezavisnost pravosuđa, pitanje je koje tek čeka odgovor.