Ustavni sud Bosne i Hercegovine nalazi se pod kontinuiranim političkim pritiskom kadrova SNSD-a, a najnoviji dokaz tome je zvanični akt koji je ova pravosudna institucija uputila Parlamentarnoj skupštini BiH. Akt predstavlja zvanični odgovor na jedno u nizu zastupničkih pitanja Sanje Vulić (SNSD), koja je tražila informacije o statusu predmeta koji direktno utiče na pravni status lidera njene stranke.
Vulić je upitala kada će se Ustavni sud BiH izjasniti o ustavnosti odredbi izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Upravo na osnovu tih zakonskih izmjena, Milorad Dodik je proglašen krivim i ima status osuđenika.
Predmet U-43/25 stiže na Plenarnu sjednicu
Iz Ustavnog suda BiH zvanično je potvrđeno da je ovaj zahtjev registrovan pod brojem predmeta U-43/25, te da se odnosi na ocjenu ustavnosti člana 203.a) Krivičnog zakona BiH i člana 4. izmjena tog zakona. Sud je naglasio da će se ovaj predmet uskoro naći na dnevnom redu Plenarne sjednice.
„Ustavni sud BiH će, kao i do sada, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese“, navedeno je u kratkom odgovoru upućenom zastupnici Vulić.
Prema pravosnažnoj presudi, Milorad Dodik je osuđen za krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“. Suština optužnice bila je da je on, obavljajući funkciju predsjednika Republike Srpske, svjesno potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila Narodna skupština RS, iako je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječio njihovo stupanje na snagu. Pravosuđe je zaključio da je time odbio provesti obavezujuće odluke OHR-a.
Mogu li se Schmidtovi zakoni uopšte osporiti?
Odgovarajući na pravne nedoumice koje prate ovaj slučaj, Ustavni sud BiH se pozvao na svoje ranije odluke i jasno definisao pravnu prirodu odluka Ureda visokog predstavnika.
Sud je ponovio stav da je međunarodna zajednica visokom predstavniku povjerila posebne ovlasti, te da je njegov mandat striktno međunarodnog karaktera. Samim tim, ovlaštenja koja proizilaze iz Aneksa 10. Daytonskog sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a nisu podložna kontroli Ustavnog suda. Međutim, postoji ključna pravna nijansa kada su u pitanju sami zakoni.
„Kada visoki predstavnik interveniše u pravni sistem BiH, tada on djeluje kao vlast Bosne i Hercegovine. Zakoni koje on donese imaju prirodu domaćih zakona i moraju se smatrati zakonima BiH“, pojašnjeno je iz Ustavnog suda.
To praktično znači da Ustavni sud BiH ima punu nadležnost da ocjenjuje da li je sadržaj nametnutog zakona u skladu sa Ustavom BiH, iako ne može preispitivati samo pravo visokog predstavnika da taj zakon nametne. Predstojeća odluka u predmetu U-43/25 mogla bi imati dalekosežne posljedice po političku sudbinu i pravosnažnu presudu protiv Milorada Dodika.