Veliku pažnju među Hrvatima u dijaspori izazvala je informacija da će hrvatski državljani, bez obzira na to gdje žive, morati biti uvedeni u vojnu evidenciju i eventualno služiti vojni rok. Vijest je prvo odjeknula u australijskim medijima, a ubrzo se proširila među hrvatskim zajednicama širom svijeta, od Kanade do Njemačke.
Šta kaže zakon?
Prema važećem Zakonu o vojnoj obvezi Republike Hrvatske, svi državljani, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, dužni su se prijaviti u vojnu evidenciju u nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
Ukoliko se mladić ne odazove pozivu bez opravdanog razloga, slijedi novčana kazna od 250 do 1320 eura.
Iako se u javnosti pojavila panika zbog mogućeg „progona“, iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske (MORH) pojašnjavaju da se obaveza trenutno odnosi samo na 19-godišnjake i da se ne radi o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka u punom smislu.
Oslobađanje za one koji služe u drugim zemljama
MORH naglašava da će osobe koje već imaju vojnu obavezu u zemlji prebivališta (npr. Australiji, Njemačkoj, Kanadi) biti oslobođene hrvatskog služenja, ali se ipak moraju formalno prijaviti kako bi bile evidentirane.
Time Hrvatska zadržava zakonski okvir za vojnu spremnost građana, iako je stvarno služenje i dalje dobrovoljno.
Reakcije iz dijaspore i politike
Strah i negodovanje nisu izostali među Hrvatima u inostranstvu. Mnogi smatraju da je obaveza prijavljivanja nepotrebna birokratija i da stvara nesigurnost među mladima koji su rođeni ili odrasli van Hrvatske.
Zastupnik stranke Možemo, Marin Živković, upozorava da novčana kazna nije jedina posljedica neodazivanja:
„Ako neko plati kaznu, a i dalje se ne odazove, prvo ide policija po njega. Ako se i tada odbije pojaviti, može kazneno odgovarati. Zbog toga pripremamo ustavnu tužbu,“ rekao je Živković za medije.
Ministarstvo: „Riječ je o zakonskoj obavezi, ne o kaznenom progonu“
Iz MORH-a poručuju da nema razloga za paniku, jer se radi o zakonskom evidentiranju vojnih obveznika, što je uobičajena praksa i u drugim evropskim državama.
Cilj, kako navode, nije prisilno novačenje, već ažuriranje podataka o osobama koje imaju hrvatsko državljanstvo.
Obaveza se odnosi i na dijasporu
Ipak, prema sadašnjem zakonu, svaka osoba s hrvatskim pasošem, bez obzira na to živi li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Beču, vojni je obveznik.
Svi koji se ne prijave u propisanom roku rizikuju novčanu kaznu, a u slučaju ponovnog odbijanja – i policijsku intervenciju.
Zaključak
Iako Hrvatska formalno ne uvodi obavezni vojni rok, novi val poziva i zakonske obaveze uznemirio je dijasporu, posebno među mladima koji Hrvatsku poznaju samo kao dom svojih roditelja. Stručnjaci poručuju da je ključno informisanje i pravovremeno javljanje ambasadama, dok političke partije već najavljuju ustavne tužbe i izmjene zakona.