Mostar – Saobraćajna nesreća u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, koja se dogodila vikend ranorano uj utarnjim satima, ponovo je otvorila debatu o sigurnosti na magistralnim putevima, ali i o tome koliko su digitalni sistemi za hitni SOS poziv uopšte pouzdani u kriznim momentima. U betonskom propustu uz cestu Čačak – Požega pronađen je teško oštećen automobil marke „Audi SQ“, tutinskih registarskih oznaka, u kojem su, prema nezvaničnim navodima, stradale mlade osobe koje su bile u tranzitu kroz ovaj dio Srbije.
Forenzičke ekipe, kao i vatrogasci-spasioci, stigli su brzo nakon dojave o nesreći, ali je ozbiljnost situacije postala jasna tek kada je vozilo izvučeno. Dizalica je bila angažovana za izvlačenje automobila iz betonskog propusta, nakon čega je „Audi“ prebačen na vještačenje kako bi se utvrdile sve tehničke i sigurnosne okolnosti. Snimci s mjesta događaja prikazuju automobil s potpuno uništenim prednjim dijelom, uz dodatne tragove oštećenja na točkovima i karoseriji, što je bio trenutak u kojem su i prisutni shvatili da je snaga udarca bila dramatično velika.
Prema prvim uvidima hitnih službi, sigurnosni sistemi vozila – uključujući vazdušne jastuke – aktivirali su se tokom sudara, što se obično dešava samo kada senzori registruju udar koji prelazi određene granice sile. Uprkos tome, ostaje nepoznanica da li je sistem za automatski SOS poziv pokrenut senzorski ili ručno iz kabine. Posebno intrigantno ostaje da su zabilježene dvije aktivacije hitnog poziva, ali bez preciznih informacija o redoslijedu i metodama aktiviranja, što će biti predmet daljnjih stručnih analiza.
Tragedije poput ove rijetko imaju jednu stranu priče. U ovom slučaju, policija i hitne službe nisu potvrdile motive, porijeklo telefonskih signala niti šta je konkretno aktiviralo pozivni sistem vozila. Mnogo toga ostaje u domenu tehničkih i sigurnosnih provjera koje će uslijediti u narednim danima.
Magistralni putevi kroz klisure osim ikonografije nose i rizike. Stručnjaci upozoravaju da, kada dođe do sudara ovakve snage, mnogo toga zavisi od milisekundi u kojima sistem odreaguje, od GPS preciznosti, ali i od ljudskog faktora koji nerijetko bude isključen iz prve faze dijagnoze. Vozilo će biti poslato i na dodatni tehni čki pregled kako bi se eliminisale sve mogućnosti mehaničkog uzroka sletanja ili drugih tehničkih kvarova.
Uviđajem je potvrđeno da u ovoj fazi nije moguće povezati tehnologiju s emocionalnim ili ličnim elementima, već isključivo s tehničkom slikom situacije. Građani i dalje čekaju odgovor – ali ovaj slučaj ostaje podsjetnik da digitalni sistemi nisu zamjena za sigurnosne protokole na terenu, nego samo jedan dio složene istrage.