Anketa provedena među građanima Hrvatske izazvala je veliku pažnju zbog direktnog pitanja koje je postavljeno učesnicima – koju državu ili narod najviše ne vole.
Iako bi mnogi očekivali da se u odgovorima najčešće spominju susjedne zemlje, rezultati su pokazali nešto drugačiju sliku. Dio ispitanika svoju netrpeljivost usmjerio je prema velikim svjetskim silama poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.
Mlađi ispitanici imali drugačiji pogled
Posebno su zanimljivi bili odgovori mlađih građana. Mnogi od njih istakli su kako ne vide smisao u mržnji prema drugim narodima i državama.
Jedan student iz Splita poručio je da je trošenje energije na mržnju besmisleno, čime je zapravo izrazio stav koji je bio prisutan i kod dijela drugih mlađih učesnika ankete.
Takav način razmišljanja može se povezati s činjenicom da su mlađe generacije danas mnogo više povezane s ljudima iz drugih zemalja putem društvenih mreža, putovanja i interneta.
Stariji građani oprezniji u odgovorima
Kod starijih ispitanika odgovori su bili nešto drugačiji. Mnogi od njih bili su oprezniji i naglašavali da ljude ne treba posmatrati samo kroz državu ili narod kojem pripadaju.
Jedna sagovornica iz Zagreba istakla je kako je važnije gledati pojedinca i njegove postupke nego stvarati stav o cijelom narodu na osnovu politike ili istorijskih događaja.
Takvi odgovori pokazuju da iskustva iz prošlosti, ratovi i politički sukobi i dalje imaju uticaj na percepciju odnosa među narodima, ali i da postoji sve veća svijest o važnosti dijaloga i tolerancije.
Društvene mreže mijenjaju pogled na svijet
Veliku ulogu u promjeni stavova imaju i društvene mreže. Mladi danas svakodnevno komuniciraju s ljudima iz različitih zemalja i kultura, što može pomoći u rušenju stereotipa i predrasuda.
Na platformama poput Instagrama i TikToka sve češće se mogu vidjeti primjeri prijateljstva, saradnje i povezivanja ljudi bez obzira na nacionalnost.
Poruka ankete mnogo šira od samog pitanja
Iako je pitanje ankete bilo vrlo provokativno, odgovori su pokazali da veliki broj ljudi ne želi graditi stavove isključivo na mržnji i netrpeljivosti.
Sve je više onih koji smatraju da su razumijevanje, saradnja i međusobno poštovanje mnogo korisniji od sukoba koji se prenose iz generacije u generaciju.
Rezultati tako pokazuju zanimljivu promjenu u razmišljanju građana – posebno među mlađima, koji sve češće odbacuju generaliziranje cijelih naroda i država.
Upravo zbog toga ova anketa nije izazvala pažnju samo zbog kontroverznog pitanja, već i zbog neočekivanih odgovora koje su građani davali.
