Šokantni slučajevi pedofilije u koje su, prema dosadašnjim saznanjima, umiješani pojedini policajci iz Tuzlanskog i Sarajevskog kantona, izazvali su val ogorčenja i pitanje koje se sada sve glasnije postavlja: ko snosi odgovornost?
Javnost u Bosni i Hercegovini zgrožena je činjenicom da su osobe zadužene za zaštitu građana navodno učestvovale u najtežim oblicima zlostavljanja djece. Povjerenje u institucije ponovo je dovedeno u pitanje, a mnogi smatraju da trenutna reakcija vlasti nije dovoljna. “Ostavke su najmanje što se očekuje nakon ovakvog moralnog sunovrata”, jedan je od komentara koji dominira društvenim mrežama.
Politički pritisak raste
U Tuzlanskom kantonu, Naša stranka prva je javno zatražila da vlada podnese ostavku, navodeći da je sistem zakazao i da neko mora snositi posljedice. “Ne možemo govoriti o reformama i povjerenju ako nema odgovornosti. Ovaj slučaj mora biti prekretnica”, poručili su iz stranke.
Ipak, reakcije iz Sarajeva su bile umjerenije. Neki političari smatraju da se ne treba donositi odluka prije završetka istrage, dok drugi upozoravaju da “svako odgađanje poručuje da se institucije više brinu za imidž nego za istinu”.
Duboki problem institucija
Stručnjaci za sigurnost i javnu upravu ističu da je riječ o simptomu dubljeg, sistemskog problema – nepostojanja efikasnog nadzora nad policijskim strukturama. “Nije ovo samo pitanje pojedinaca, nego pitanje sistema koji je dopustio da takvi ljudi dođu do značajnih pozicija. Kad nema kontrole, nema ni odgovornosti”, objašnjava politolog iz Tuzle.
Ovakvi događaji otvaraju i pitanje moralne odgovornosti vlasti – čak i ako se pokaže da pojedini funkcioneri nisu direktno umiješani. U evropskoj praksi, ministri i premijeri često podnose ostavke zbog propusta svojih institucija, jer se smatra da odgovornost postoji na vrhu, ne samo na dnu sistema.
Povjerenje u državu na najnižoj tački
Građani širom BiH izražavaju gnjev i razočarenje. “Svaki put kad se otkrije nova afera, dobijemo izjave i obećanja, ali bez konkretnih posljedica”, pišu korisnici društvenih mreža. Neki upozoravaju da se ovakvi slučajevi ne smiju svesti na političke sukobe, već moraju dovesti do suštinskih promjena u načinu funkcionisanja policije i tužilaštava.
Vrijeme da se promijeni politička kultura
Analitičari upozoravaju da se Bosna i Hercegovina već godinama suočava s kulturom izbjegavanja odgovornosti. “Kod nas se ostavka posmatra kao priznanje krivice, a ne kao moralni čin. Zato institucije nikada ne uče iz vlastitih grešaka”, kaže sociolog iz Sarajeva.
Primjeri iz regiona pokazuju da politička odgovornost ne mora čekati presude – ona se preuzima odmah, kako bi se očuvalo povjerenje građana. Upravo zato sve je više onih koji traže da vlade Tuzlanskog i Sarajevskog kantona podnesu ostavke, bez obzira na ishod sudskih procesa.
“Ako želimo društvo u kojem institucije vrijede više od pojedinaca, onda mora postojati moralna granica. A ona je u ovom slučaju odavno pređena.”
Glas javnosti sada je na ispitu – da li građani smatraju da su ostavke znak časti i odgovornosti, ili još jedna neispunjena fraza u političkom teatru Bosne i Hercegovine?
Učestvujte u anketi i recite svoje mišljenje.