Evropu su zahvatile velike vremenske razlike koje su iznenadile stanovnike, ali i pokazale koliko se vremenski uslovi mogu drastično razlikovati na relativno malom prostoru.
Dok su pojedini dijelovi kontinenta prolazili kroz pravi arktički udar i temperature duboko ispod nule, u drugim krajevima bilježene su vrijednosti koje više podsjećaju na proljeće nego na zimu.
Nagli prodor hladnog zraka promijenio sve
U početku su temperature bile tek nekoliko stepeni iznad nule, zbog čega je izgledalo da bi period mogao proći bez većih zimskih ekstrema.
Međutim, promjena smjera vjetra i spuštanje hladne zračne mase sa sjevera donijeli su veoma nagao pad temperature.
U pojedinim područjima uslijedio je jedan od snažnijih prodora ledenog zraka u skorijem periodu.
Temperature pale ispod -15 stepeni
U velikom gradu na istoku temperature su se spustile ispod -15°C, dok su najave govorile o mogućem daljnjem padu tokom noći.
Vrijednosti su prema tekstu mogle dosegnuti približno -22°C.
Nagli pad posebno je iznenadio stanovnike jer je početak zime bio znatno blaži.
Ulice su se počele prazniti, dok je hladnoća stvarala poteškoće i u javnom prevozu.
Na sjeveru čak -40°C
Još teži uslovi zabilježeni su u udaljenijim sjevernim područjima.
Tamo su jutarnje temperature padale čak do -40°C.
Iako su stanovnici tih krajeva navikli na veoma hladne zime, ovakve vrijednosti mogu izazvati ozbiljne probleme.
Posebnu opasnost predstavljaju zamrzavanje vodovodnih instalacija, problemi sa saobraćajem i mogući prekidi u snabdijevanju električnom energijom.
U isto vrijeme drugdje temperature iznad nule
Dok se jedan dio zemlje suočavao s ekstremnom hladnoćom, u južnijim krajevima situacija je bila potpuno drugačija.
Tamo su temperature ostajale iznad nule, a ponegdje su bile i nekoliko stepeni više od uobičajenih vrijednosti za taj period.
Slična situacija zabilježena je i u dijelovima Skandinavije i područjima prema sjevernom Atlantiku, gdje su temperature bile između nule i približno pet stepeni Celzijusa.
Balkan prošao kroz potpuno drugačiji scenarij
Dok je sjever bio okovan ledom, jug i jugoistok Evrope prolazili su kroz neuobičajeno topao period.
U dijelovima Balkana, uključujući Srbiju, temperature su prema navodima iz teksta bile čak i do 15 stepeni iznad sezonskog prosjeka.
Takve vrijednosti više su podsjećale na proljetno nego na zimsko vrijeme.
Toplije zračne mase pristizale su s Atlantika i Sredozemlja, a istovremeno su donosile i povećanu količinu padavina.
Kiša, oblaci i stalni cikloni
Ciklonski sistemi donosili su kišu i obilnu naoblaku, posebno u planinskim i brdskim krajevima.
Time je kontrast postao još izraženiji – dok se jedan dio Evrope borio s ekstremnom hladnoćom, drugi je imao temperature daleko iznad prosjeka.
Ogromne temperaturne razlike pokazale su koliko vremenske prilike mogu postati nestabilne.
Ekstremne promjene sve češće
U tekstu se ove velike razlike povezuju sa širim klimatskim promjenama.
Nagli prelazi iz toplog u hladno vrijeme, ali i velike temperaturne razlike između pojedinih regija, postaju sve izraženiji.
Promjene koje su se ranije odvijale postepeno danas se mogu dogoditi veoma brzo.
Posljedice ne osjećaju samo građani
Velike temperaturne oscilacije mogu imati uticaj i na poljoprivredu, jer biljke i usjevi teško podnose nagle promjene vremena.
Problemi se mogu javiti i u infrastrukturi gradova koji nisu pripremljeni za ekstremne uslove.
Kada temperatura u jednom dijelu kontinenta padne na -40°C, a nekoliko stotina ili hiljada kilometara dalje bude znatno toplije od prosjeka, razlika je zaista ogromna.
Vrijeme pokazalo dvije potpuno različite strane Evrope
Dok su se jedni borili sa snijegom, ledom i ekstremnom hladnoćom, drugi su imali vrijeme koje je više podsjećalo na početak proljeća.
Takvi ekstremi ponovo su pokazali koliko vremenske prilike mogu biti nepredvidive.
Jedno je sigurno – razlika između ledenog sjevera i neuobičajeno toplog juga teško da je mogla biti veća.
