Meso je gotovo svakodnevni dio jelovnika mnogih porodica, ali stručnjaci upozoravaju da sve vrste nisu jednako povoljne za zdravlje. Pojedini mesni proizvodi sadrže velike količine zasićenih masnoća i soli, što pri čestoj konzumaciji može povećati rizik od povišenog holesterola, gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti.
Meso je ujedno važan izvor proteina, željeza, cinka i vitamina B12. Zato nije presudno samo da li ga jedemo, nego i koju vrstu biramo, u kojoj količini i na koji način ga pripremamo.
Posebnu pažnju, kažu stručnjaci, treba obratiti na masne komade crvenog mesa i industrijski prerađene mesne proizvode. Oni često sadrže više soli i zasićenih masnoća nego što se preporučuje u uravnoteženoj ishrani.
Šta kaže gastroenterolog
Gastroenterolog Vojislav Perišić ranije je, gostujući na Prvoj televiziji, govorio o nutritivnim vrijednostima različitih vrsta mesa. Posebno je istakao govedinu kao izvor željeza i cinka, minerala koji imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma.
Stručnjaci za ishranu ipak naglašavaju da nije dovoljno gledati samo vrstu mesa. Važno je birati nemasne komade, paziti na veličinu porcija i izbjegavati pretjeranu konzumaciju prerađevina.
Četiri vrste mesa s kojima treba biti oprezan
1. Masni goveđi odresci. Crveno meso sadrži vrijedne hranjive materije, ali masniji komadi mogu imati visok udio zasićenih masnoća. Zavisno od vrste i načina pripreme, pojedini odresci sadrže značajne količine masnoće, koja pri prekomjernom unosu može doprinijeti povećanju LDL, odnosno takozvanog lošeg holesterola.
Povišene vrijednosti LDL holesterola jedan su od važnih faktora rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca. Zbog toga se preporučuju umjerenost i češći izbor nemasnih komada.
2. Janjetina. Janjetina je tradicionalno omiljena na porodičnim okupljanjima i proslavama, ali pojedini dijelovi, poput plećke i kotleta, mogu sadržavati dosta zasićenih masnoća.
To ne znači da je treba potpuno izbaciti iz jelovnika. Osobe s povišenim holesterolom ili povećanim rizikom od srčanih bolesti trebalo bi, međutim, posebno da vode računa o količinama i načinu pripreme. Uklanjanjem vidljive masnoće i kombinovanjem mesa s povrćem može se dobiti uravnoteženiji obrok.
3. Svinjska rebra. Mnogima su omiljeni specijalitet, naročito kada se pripremaju na roštilju ili u rerni. Riječ je, ipak, o dijelu mesa koji često sadrži visok procenat masnoće.
Problem može biti izraženiji kada se rebra jedu uz velike količine soli, masne umake i kalorične priloge. Redovna konzumacija velikih porcija može povećati ukupan unos kalorija i zasićenih masnoća, što dugoročno može nepovoljno uticati na tjelesnu težinu i zdravlje kardiovaskularnog sistema.
4. Kobasice i suhomesnati proizvodi. Stručnjaci posebnu pažnju posvećuju prerađenom mesu, među kojim su kobasice, salame, hrenovke i pojedini suhomesnati proizvodi. Ove namirnice često sadrže velike količine natrijuma, odnosno soli, kao i zasićenih masnoća.
Prekomjeran unos soli može doprinijeti povišenom krvnom pritisku, dok zasićene masnoće mogu povećati nivo LDL holesterola. Osim toga, dugotrajna i česta konzumacija prerađenog mesa povezuje se s povećanim rizikom od određenih bolesti, uključujući rak debelog crijeva. Zato se preporučuje da prerađevine budu samo povremen dio ishrane, a ne svakodnevni izbor.
Kako jesti meso, a sačuvati zdravlje
Stručnjaci naglašavaju da za većinu ljudi nije neophodno potpuno odricanje od mesa. Dovoljan je pravilniji izbor namirnica i umjerenost.
Umjesto česte konzumacije kobasica, masnih odrezaka i suhomesnatih proizvoda, preporučuje se više ribe, nemasnog mesa, mahunarki, povrća i integralnih žitarica. Takav jelovnik pomaže da obrok bude raznovrsniji i da se smanji unos zasićenih masnoća i soli.
Važan je i način pripreme. Kuhanje, dinstanje i pečenje s manjom količinom masnoće često su bolji izbor od prženja u dubokom ulju. Uklanjanje vidljive masnoće prije pripreme i oprez s dodatkom soli i masnih umaka mogu dodatno pomoći.
Ko treba biti posebno pažljiv
Posebno oprezne trebale bi biti osobe koje već imaju povišen holesterol, visok krvni pritisak ili druge faktore rizika za bolesti srca. Njima je naročito važno da prate količine i učestalost konzumacije masnijih komada mesa i prerađevina.
Zaključak stručnjaka je jednostavan: nije svako meso štetno, ali količina, učestalost konzumacije i način pripreme mogu napraviti veliku razliku.
Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i umjerenost ostaju među najvažnijim navikama za dugoročno očuvanje zdravlja. Meso može imati svoje mjesto na trpezi, ali pametan izbor i razumne porcije su ono što se na kraju najviše računa.
