Osoba koju pojedini mediji nazivaju „živim Nostradamusom“ ponovo privlači pažnju javnosti. Prema navodima koji se posljednjih dana šire internetom i društvenim mrežama, on tvrdi da bi naredni period mogao donijeti čak deset velikih događaja.
Njegovi pratioci smatraju da su se neka ranija predviđanja poklopila sa stvarnim zbivanjima, pa je interesovanje za nove prognoze dodatno poraslo. Stručnjaci, međutim, podsjećaju da za takva proročanstva nema naučnih dokaza.
Koje se teme spominju
Među temama koje se pominju u prenesenim navodima su prirodne katastrofe, ekonomski problemi, političke tenzije i ubrzane tehnološke promjene. Riječ je o širokim oblastima koje u svakom trenutku zaokupljaju veliki dio svijeta.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se ovakve prognoze lako prihvataju. Formulisane su prilično široko, pa se mogu tumačiti na različite načine i povezati s raznim događajima.
Tvrdnje o ostvarenim predviđanjima
Pratioci ovog „proroka“ tvrde da su se neka njegova ranija predviđanja ostvarila. Važno je, međutim, naglasiti da se takve tvrdnje uglavnom zasnivaju na naknadnim tumačenjima, a ne na naučno potvrđenim metodama predviđanja.
Drugim riječima, kada se neki događaj već desi, lako je pronaći raniju izjavu koja se, uz dovoljno slobodno tumačenje, može dovesti s njim u vezu. Takav pristup ne dokazuje da je neko zaista unaprijed znao šta će se dogoditi.
Šta kažu stručnjaci
Stručnjaci ističu da ovakva proročanstva ne treba posmatrati kao pouzdane prognoze budućnosti. Za razliku od meteorologa, ekonomista ili demografa, koji svoje procjene temelje na podacima i istraživanjima, ovakva predviđanja uglavnom počivaju na ličnim interpretacijama i nagađanjima.
Razlika je u tome što se stručne procjene mogu provjeriti, objasniti i dopuniti novim podacima. Kod proročanstava takve provjere u pravilu nema.
Pamte se pogoci, zaboravljaju promašaji
Kroz historiju je bilo mnogo osoba koje su tvrdile da mogu predvidjeti budućnost. Neka njihova predviđanja kasnije su povezivana sa stvarnim događajima, dok su brojna druga ostala neispunjena i brzo pala u zaborav.
Zbog toga se često stvara utisak da je neko bio mnogo precizniji nego što je zaista bio. Ljudi radije pamte ono što se „poklopilo“, a promašaje rijetko spominju.
Zašto proročanstva traže pažnju u nesigurnim vremenima
Popularnost ovakvih priča posebno raste u periodima političke, ekonomske ili društvene nesigurnosti. Kada se ljudi suočavaju s velikim promjenama, prirodno je da žele znati šta ih čeka i da traže odgovore koji bi im pružili osjećaj sigurnosti.
Upravo zato predviđanja koja govore o katastrofama, krizama i velikim preokretima brzo dobijaju na dosegu. Dijele se, komentarišu i često izazivaju strah, iako iza njih nema provjerljivih argumenata.
Kako pristupiti ovakvim vijestima
Pri susretu s ovakvim sadržajem korisno je zapitati se na šta se predviđanje konkretno odnosi, ima li precizan datum i mjesto te može li se provjeriti. Ako je formulacija toliko opšta da odgovara gotovo svemu, teško je govoriti o stvarnom predviđanju.
Preporučljivo je i provjeriti izvore informacija, a ne prenositi uznemirujuće navode bez provjere. Tako se izbjegava nepotrebna panika i širenje dezinformacija.
Budućnost ostaje neizvjesna
Bez obzira na popularnost ovakvih predviđanja, budućnost se ne može pouzdano odrediti kroz proročanstva. Najsigurniji pristup ostaje oslanjanje na provjerene informacije, činjenice i stručne analize.
Priče o „živom Nostradamusu“ zato treba posmatrati prvenstveno kao zanimljivost koja izaziva rasprave i pažnju javnosti, a ne kao ozbiljan vodič kroz ono što dolazi.
