Meso može biti dio uravnotežene ishrane, ali nisu sve vrste mesa jednake kada je riječ o uticaju na zdravlje. Posebnu pažnju stručnjaci usmjeravaju na prerađene mesne proizvode, poput kobasica, salama, slanine i različitih suhomesnatih proizvoda.
Problem nije samo u količini mesa koju jedemo, već i u načinu na koji je ono obrađeno, koliko soli i masti sadrži te koliko često se nalazi na našem jelovniku.
Prerađeno meso posebno je problematično
Kobasice, salame, slanina i drugi suhomesnati proizvodi često sadrže velike količine soli i zasićenih masti.
Prevelik unos soli može doprinijeti povišenom krvnom pritisku, dok česta konzumacija hrane bogate zasićenim mastima može nepovoljno uticati na nivo holesterola u krvi.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da takve proizvode ne jedemo svakodnevno i da obratimo pažnju na količinu koju unosimo.
Šta je sa crvenim mesom?
Govedina, svinjetina, janjetina i druge vrste crvenog mesa mogu biti izvor proteina, željeza i drugih važnih hranjivih materija.
Ipak, problem može nastati kada se crveno meso jede veoma često, u velikim količinama ili kada se uglavnom bira masnije i jako prerađeno meso.
Način pripreme također je važan
Nije svejedno ni kako pripremamo meso.
Često prženje, jako pečenje i priprema na veoma visokim temperaturama mogu dovesti do stvaranja spojeva koje stručnjaci savjetuju ograničiti.
Kuhanje, dinstanje i priprema na umjerenijim temperaturama mogu biti bolji izbor, posebno kada se meso kombinuje s povrćem i drugim namirnicama bogatim vlaknima.
Sol je jedan od najvećih problema
Kod mnogih industrijski prerađenih mesnih proizvoda upravo je visok sadržaj natrijuma ono na šta treba posebno obratiti pažnju.
Ako osoba tokom dana jede više takvih proizvoda, ukupna količina soli može vrlo brzo postati visoka.
Zato je korisno čitati deklaracije i upoređivati proizvode prije kupovine.
Postoje i drugi izvori proteina
Proteini ne moraju dolaziti isključivo iz mesa.
Riba, jaja, grah, leća, slanutak, orašasti plodovi i druge namirnice mogu pomoći da jelovnik bude raznovrsniji.
Upravo raznovrsnost može biti jedan od najjednostavnijih načina da se smanji svakodnevna konzumacija prerađenog mesa.
Nije potrebno potpuno izbaciti meso
Najvažnija poruka nije da svako mora potpuno prestati jesti meso, već da treba voditi računa o vrsti, količini i učestalosti konzumacije.
Svježe i manje masno meso u umjerenim količinama značajno se razlikuje od svakodnevnog konzumiranja kobasica, salama, slanine i drugih prerađenih proizvoda.
Male promjene u ishrani, poput češćeg biranja svježih namirnica i smanjenja prerađenog mesa, mogu dugoročno biti korisnije od ekstremnih dijeta i potpunog izbacivanja cijelih grupa hrane.
