Pojedine namirnice koje mnogi redovno konzumiraju mogu, ukoliko se jedu često i u velikim količinama, predstavljati ozbiljno opterećenje za organizam. Na to je upozorila jedna srpska doktorka, koja je posebno izdvojila dvije vrste hrane koje, kako kaže, lično izbjegava.
Prema njenim riječima, najveći problem predstavljaju namirnice bogate zasićenim mastima, solju i aditivima, naročito ako su industrijski prerađene.
Posebno upozorenje na prerađeno meso
Jedna od grupa namirnica na koje je doktorka skrenula pažnju jesu različite vrste prerađenog mesa, poput salama, kobasica i sličnih proizvoda.
Takvi proizvodi često sadrže velike količine soli, zasićenih masti i različitih dodataka koji služe za produženje roka trajanja, poboljšanje ukusa ili izgleda proizvoda.
Upravo zbog toga preporučuje da se njihova konzumacija ograniči i da se, kad god je moguće, bira manje prerađena hrana.
Problem mogu biti i određene masne namirnice
Druga grupa hrane koju posebno izbjegava odnosi se na proizvode sa veoma visokim udjelom masti i holesterola.
Kako navodi, česta konzumacija takvih namirnica može doprinijeti povećanju nivoa LDL holesterola, posebno kod osoba koje već imaju određene faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.
Zbog toga naglašava da je važno voditi računa ne samo o tome koliko jedemo, već i o kvalitetu namirnica koje svakodnevno unosimo.
Nije svaka mast ista
Masti su organizmu potrebne, ali postoji velika razlika između različitih izvora masti. Dok se zasićene i trans-masti uglavnom savjetuje ograničiti, nezasićene masti iz maslinovog ulja, orašastih plodova, sjemenki i ribe mogu biti dio uravnotežene ishrane.
Zato potpuno izbacivanje svih masti nije cilj. Mnogo je važnije napraviti kvalitetniji izbor i smanjiti unos industrijski prerađenih proizvoda.
Važna je umjerenost
Doktorka ističe da pojedinačna namirnica sama po sebi ne određuje zdravlje čovjeka, ali dugogodišnje loše prehrambene navike mogu povećati rizik od različitih zdravstvenih problema.
Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti količini soli, šećera, zasićenih masti i prerađene hrane u svakodnevnoj ishrani.
Mnogo bolji izbor predstavljaju svježe namirnice, povrće, voće, cjelovite žitarice, kvalitetni izvori proteina i zdrave masti.
Najvažniji je ukupni način ishrane
Umjesto oslanjanja na jednu „zabranjenu“ ili „čudotvornu“ namirnicu, stručnjaci uglavnom savjetuju da se pažnja usmjeri na kompletan način ishrane.
Uravnotežen jelovnik, redovna fizička aktivnost i kontrola zdravstvenih parametara mogu imati mnogo veći značaj od povremenog konzumiranja pojedinih namirnica.
Osobe koje imaju povišen holesterol ili druga hronična oboljenja trebale bi promjene u ishrani uskladiti sa savjetom ljekara ili nutricioniste.
