Internetom ponovo kruži tvrdnja koja zvuči zastrašujuće – navodno je nauka još prije više od šest decenija izračunala tačan datum „kraja svijeta“.
Datum koji se najčešće spominje je 13. novembar 2026. godine, zbog čega je priča ponovo privukla ogromnu pažnju kako se taj dan približava.
Međutim, iza dramatičnog naslova ne nalazi se proročanstvo, asteroid niti najava uništenja Zemlje.
Riječ je o matematičkom modelu stanovništva.
Sve je počelo još 1960. godine
Troje istraživača – Heinz von Foerster, Patricia M. Mora i Lawrence W. Amiot – objavili su 1960. godine naučni rad sa neobično dramatičnim naslovom.
U njemu su analizirali rast svjetskog stanovništva tokom prethodnih stoljeća.
Kada su historijske podatke unijeli u matematički model, dobili su rezultat koji je izgledao gotovo nevjerovatno.
Ako bi čovječanstvo nastavilo rasti potpuno istim obrascem kao ranije, matematička krivulja približila bi se beskonačnosti upravo oko 13. novembra 2026. godine.
Da li to znači da tog dana stiže kraj svijeta?
Ne.
Model nije tvrdio da će Zemlja nestati, da će doći do globalne katastrofe ili da će čovječanstvo iznenada prestati postojati.
Rad je zapravo pokazivao šta bi se matematički dogodilo kada bi se jedan trend nastavio bez ikakvih ograničenja.
Drugim riječima, riječ „doomsday“ odnosno „sudnji dan“ korištena je da opiše trenutak u kojem bi matematički model postao nerealan.
Šta znači da bi stanovništvo postalo „beskonačno“?
Naravno, niko nije očekivao da će na Zemlji zaista živjeti beskonačan broj ljudi.
Matematička formula jednostavno je dolazila do tačke u kojoj bi vrijednost u modelu rasla bez granice.
Takva pojava u matematici naziva se singularnost.
U stvarnom svijetu takav scenario nije moguć jer postoje ograničenja poput prostora, hrane, resursa, promjena nataliteta i brojnih drugih faktora.
Zašto se predviđanje nije ostvarilo?
Najvažniji razlog je veoma jednostavan – svijet se u međuvremenu promijenio.
Stopa rasta svjetskog stanovništva nije nastavila ubrzavati istim tempom kojim je rasla u periodu na kojem je model zasnovan.
U velikom broju zemalja natalitet je značajno pao, dok se pojedine države danas suočavaju čak sa smanjenjem broja stanovnika.
Promijenili su se i medicina, tehnologija, poljoprivreda, način života i korištenje prirodnih resursa.
Zbog toga početne pretpostavke stare formule više ne odgovaraju stvarnosti.
Kako je onda nastala priča o apokalipsi?
Najveći problem nastao je kada je naučni rad počeo kružiti internetom bez objašnjenja šta zapravo predstavlja.
Naslov u kojem se spominju „Doomsday“ i konkretan datum savršeno je poslužio za dramatične tvrdnje.
Vremenom se iz priče izgubio najvažniji dio:
datum važi samo pod pretpostavkom da se rast stanovništva nastavi potpuno istim obrascem kao u prethodnih nekoliko stoljeća.
A to se nije dogodilo.
Zašto baš petak 13.?
Dodatnu misteriju stvara činjenica da je 13. novembar 2026. upravo petak 13.
Zbog dugogodišnjih praznovjerja vezanih za taj datum, priča je postala još privlačnija za društvene mreže i portale.
Ali matematička formula nema nikakve veze s praznovjerjem.
Datum je jednostavno rezultat računice koju su istraživači dobili iz svog modela.
Nema naučnog dokaza da će se tog dana dogoditi katastrofa
Danas ne postoji vjerodostojan naučni dokaz da će se 13. novembra 2026. dogoditi globalna katastrofa samo zbog tog starog proračuna.
Ni originalni rad nije tvrdio da će Zemlja fizički nestati.
Rad je mnogo više predstavljao upozorenje o tome da neograničen rast stanovništva na planeti s ograničenim resursima dugoročno nije moguć.
Ipak, poruka rada i danas je zanimljiva
Iako „kraj svijeta“ ne dolazi na datum iz formule, pitanja koja su istraživači otvorili i dalje su aktuelna.
Koliko ljudi planeta može podržati? Hoće li biti dovoljno vode, hrane i energije? Kako klimatske promjene i potrošnja resursa utiču na buduće generacije?
To su stvarna pitanja kojima se naučnici i danas bave.
Zato 13. novembar 2026. nije datum kojeg se treba bojati, već zanimljiv primjer kako jedan matematički model, kada se izvuče iz konteksta, može postati globalna priča o navodnom kraju svijeta.
