data-nosnippet>
Svake jeseni ponavlja se ista priča – kazaljke vraćamo jedan sat unazad, dobijemo malo duži san, ali i raniji mrak.
Iako smo se na pomjeranje sata već navikli, sve više ljudi postavlja isto pitanje: ima li ova praksa danas uopće smisla?
Nekada je promjena vremena uvedena kao način da se bolje iskoristi dnevna svjetlost i smanji potrošnja električne energije. Danas, kada su način života i radne navike potpuno drugačiji, mnogima sve više djeluje kao zastarjela praksa.
Kada prelazimo na zimsko računanje vremena?
Prema informacijama iz članka, prelazak na zimsko računanje vremena slijedi u noći sa 25. na 26. oktobar 2025. godine.
U tri sata poslije ponoći kazaljke se vraćaju jedan sat unazad, odnosno ponovo na dva sata.
To znači da ćemo te noći imati jedan sat više za spavanje.
Za mnoge je upravo to jedina dobra strana prelaska na zimsko vrijeme.
Dani će nam nakon toga djelovati mnogo kraći
Iako dodatni sat sna zvuči dobro, promjena ima i drugu stranu.
Mrak će početi dolaziti ranije, pa će poslijepodnevni dio dana djelovati kraće.
Upravo to kod nekih ljudi može uticati na raspoloženje, motivaciju i svakodnevne navike.
Zašto smo uopće počeli pomjerati sat?
Osnovna ideja bila je jednostavna.
Ako ljudi više aktivnosti obavljaju tokom perioda dnevne svjetlosti, trošit će manje električne energije na rasvjetu.
U vremenu kada je život bio mnogo više vezan za prirodno svjetlo, takva ideja imala je više smisla nego danas.
Međutim, savremeni način života, umjetna rasvjeta, rad u smjenama i digitalna povezanost doveli su u pitanje stvarne koristi pomjeranja sata.
Mnogi svake godine zaborave promijeniti sat
Mobilni telefoni, računari i veliki broj modernih uređaja danas automatski prilagođavaju vrijeme.
Ali zidni satovi, stari budilnici, satovi u pojedinim automobilima i drugi analogni uređaji i dalje se moraju podešavati ručno.
Zbog toga se gotovo svake godine nekome dogodi da prerano stigne na dogovor ili zakasni jer je zaboravio pomjeriti sat.
Organizmu treba vremena da se prilagodi
Iako je riječ o promjeni od samo jednog sata, tijelo je može osjetiti.
Naš organizam ima svoj unutrašnji biološki ritam koji određuje kada smo pospani, kada se budimo i kada imamo najviše energije.
Nagli pomak može kod nekih ljudi izazvati umor, probleme sa spavanjem ili pad koncentracije.
Ljekari savjetuju postepenu pripremu
Prema navodima iz članka, stručnjaci savjetuju da se nekoliko dana prije promjene počne s laganim prilagođavanjem ritma.
Odlazak na spavanje i buđenje mogu se svakog dana pomjeriti za desetak ili petnaest minuta.
Na taj način promjena od cijelog sata neće doći potpuno iznenada.
Pomjeranje sata godinama izaziva rasprave
Posljednjih godina sve je više rasprava o tome da li bi sezonsku promjenu vremena trebalo potpuno ukinuti.
Kritičari navode da su stvarne energetske uštede danas mnogo manje nego ranije, dok promjena ritma kod dijela stanovništva stvara nepotrebne probleme.
Pominju se i mogući uticaji na koncentraciju u saobraćaju, kvalitet sna i opće raspoloženje.
Evropska unija je već razmatrala ukidanje
Još 2019. godine na nivou Evropske unije pokrenuta je inicijativa da se sezonsko pomjeranje sata ukine.
Međutim, problem je nastao oko pitanja koje vrijeme bi trebalo trajno zadržati – ljetno ili zimsko.
Dok države ne postignu zajednički dogovor, postojeći sistem ostaje na snazi.
Jedni žele stalno ljetno vrijeme, drugi zimsko
I među građanima nema potpunog jedinstva.
Dio ljudi želi trajno ljetno računanje vremena jer bi ljeti i u toplijem dijelu godine duže imali dnevnu svjetlost u večernjim satima.
Drugi smatraju da je zimsko vrijeme prirodnije i više usklađeno s biološkim ritmom čovjeka.
Upravo zbog takvih različitih stavova konačna odluka i dalje čeka.
Dodatni sat sna ipak mnogima dobro dođe
Bez obzira na rasprave, jesenska promjena ima jednu prednost koju većina ljudi lako prihvati.
Kada sat pomjerimo unazad, noć traje jedan sat duže.
Za one koji nemaju obaveze rano ujutro to znači priliku za dodatnih 60 minuta sna.
Ali već nekoliko dana kasnije osjeti se raniji mrak
Početno zadovoljstvo dodatnim snom obično ne traje dugo.
Sunce počinje zalaziti ranije prema satu, pa ljudi koji rade do kasnog poslijepodneva često imaju osjećaj da praktično cijeli dan provedu na poslu.
Na posao odlaze po mraku ili u rano jutro, a kući se vraćaju kada je već ponovo mračno.
Promjena je postala više navika nego stvarna potreba
Kada je sistem uveden, njegov cilj bio je mnogo jasniji.
Danas se način života toliko promijenio da se sve više postavlja pitanje koliko pomjeranje kazaljki uopće doprinosi svakodnevnom životu.
Za mnoge je to samo još jedna obaveza koja dva puta godišnje unese malu zbrku.
Za sada ipak sve ostaje isto
Bez obzira na godine rasprava, kazaljke ćemo i dalje pomjerati dok ne bude donesena drugačija odluka.
Zato je najvažnije zapamtiti datum prelaska i na vrijeme prilagoditi uređaje koji to ne rade automatski.
U noći sa 25. na 26. oktobar 2025. godine sat se vraća sa tri na dva, što znači jedan sat duži san, ali i početak perioda u kojem će mrak stizati osjetno ranije.
Dok se ne postigne konačan dogovor o ukidanju pomjeranja sata, ovaj jesenski ritual očigledno ostaje dio naše svakodnevice.
