Zemljotresi su jedna od prirodnih pojava koje i dalje nije moguće precizno predvidjeti, ali geolozi već godinama upozoravaju da pojedini dijelovi Evrope imaju znatno veći seizmički rizik od drugih.
Posebna pažnja usmjerena je na područje Mediterana, gdje se susreću velike tektonske ploče i gdje se tokom historije više puta bilježe snažni potresi.
Upravo zbog toga upozorenja geologa i seizmologa redovno izazivaju veliku pažnju javnosti.
Mediteran je među seizmički najaktivnijim područjima Evrope
Geolozi već dugo ističu da se jedan od najvećih seizmičkih rizika u Evropi nalazi upravo u mediteranskom pojasu.
Posebno se izdvajaju područja Grčke, Italije, Turske i pojedini dijelovi Balkana.
Razlog je jednostavan – ispod ovih područja dolazi do međusobnog djelovanja velikih tektonskih ploča.
Njihovo pomjeranje stvara naprezanja koja se s vremenom mogu osloboditi u obliku zemljotresa različite jačine.
Energija se godinama može nakupljati ispod površine
Tektonske ploče nikada potpuno ne miruju.
Njihova pomjeranja često su veoma spora i ljudskom oku neprimjetna, ali se naprezanje duž rasjeda može akumulirati godinama ili čak decenijama.
Kada stijene više ne mogu izdržati pritisak, dolazi do naglog pomjeranja i oslobađanja energije.
Rezultat je zemljotres.
To ipak ne znači da neko zna kada će udariti veliki potres
Jedna od najvažnijih stvari koju stručnjaci naglašavaju jeste da se ovakva upozorenja ne smiju tumačiti kao tačna prognoza.
Današnja nauka ne može unaprijed odrediti tačan datum, sat i mjesto na kojem će se dogoditi veliki zemljotres.
Geolozi mogu procjenjivati dugoročni rizik na osnovu aktivnih rasjeda, historijskih podataka i kretanja tla, ali ne mogu sa sigurnošću reći da će se određeni potres dogoditi određenog dana.
Stručnjaci mogu procijeniti gdje je opasnost veća
Iako vrijeme zemljotresa nije moguće precizno predvidjeti, moguće je utvrditi područja na kojima je vjerovatnoća snažnijih potresa veća.
Za to se koriste podaci o ranijim zemljotresima, geološka struktura tla, aktivni rasjedi i mjerenja pomjeranja zemljine kore.
Takvi podaci omogućavaju izradu seizmičkih karata koje pokazuju koje su regije izloženije riziku.
Grčka i Turska posebno su izložene
Područje Egejskog mora, zapadne Turske i Grčke spada među najaktivnije seizmičke zone u ovom dijelu svijeta.
Na tom prostoru nalazi se veliki broj aktivnih rasjeda, a snažni potresi zabilježeni su i u novijoj historiji.
Upravo zbog toga geolozi tu regiju prate s posebnom pažnjom.
Ni Italija nije bez rizika
Italija također ima dugu historiju razornih zemljotresa.
Posebno su osjetljiva područja centralne i južne Italije, gdje aktivni rasjedi prolaze kroz gusto naseljene regione.
U takvim područjima najveći problem često nije sama jačina potresa, nego starost i kvalitet pojedinih građevinskih objekata.
Balkan također spada u aktivno područje
Zemlje Balkana nisu izvan seizmički aktivne zone.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija tokom prethodnih godina više puta su osjetile zemljotrese različitog intenziteta.
Većina njih prođe bez ozbiljnih posljedica, ali historija pokazuje da su i ovaj dio Evrope povremeno pogađali snažni i razorni potresi.
Snažan zemljotres ne zavisi samo od magnitude
Kada se govori o mogućim posljedicama, sama magnituda nije jedini važan faktor.
Ogromnu ulogu imaju i:
- dubina epicentra,
- udaljenost od naseljenih područja,
- vrsta tla,
- kvalitet građevinskih objekata,
- gustina stanovništva,
- spremnost hitnih službi.
Zemljotres iste jačine može u jednom području izazvati ograničenu štetu, a u drugom katastrofalne posljedice.
Najopasnije može biti urušavanje objekata
Sam pokret tla nije uvijek glavni uzrok ljudskih žrtava.
Najveći rizik često predstavljaju zgrade koje nisu projektovane ili izgrađene tako da podnesu snažno podrhtavanje.
Urušavanje zidova, krovova i cijelih objekata može izazvati najveći broj povreda i smrtnih slučajeva.
Problem mogu biti i prekidi infrastrukture
Snažan potres može oštetiti puteve, mostove, vodovod, elektroenergetsku mrežu i telekomunikacije.
U najtežim slučajevima pojedina mjesta mogu ostati odsječena upravo u trenutku kada im je pomoć najpotrebnija.
Zato stručnjaci upozoravaju da priprema za zemljotres nije samo pitanje čvrstoće zgrada.
Hitne službe moraju biti spremne
Brzina reakcije nakon velikog potresa može odlučivati o životima.
Vatrogasci, hitna pomoć, policija i civilna zaštita moraju imati unaprijed razrađene planove za situacije u kojima veliki broj ljudi istovremeno treba pomoć.
Posebno je važno osigurati da bolnice i ključne institucije mogu nastaviti raditi i nakon jakog podrhtavanja.
Građani ne bi trebali živjeti u strahu
Stručnjaci naglašavaju da upozorenja o seizmičkom riziku nisu razlog za paniku.
Cilj je da ljudi budu informisani i da znaju kako reagovati ako se potres dogodi.
Život u seizmički aktivnom području ne znači da će veliki zemljotres nastupiti sutra, sljedećeg mjeseca ili čak za nekoliko godina.
Priprema može napraviti ogromnu razliku
Jednostavne mjere mogu značajno smanjiti rizik od povreda.
Teški ormari i police mogu se pričvrstiti za zid, a teški predmeti ne bi trebali stajati iznad kreveta ili mjesta na kojima ljudi često borave.
Korisno je znati i gdje se u domu nalaze glavni ventili za vodu i plin te prekidači za električnu energiju.
Šta uraditi tokom zemljotresa?
Ako ste u zatvorenom prostoru, preporuka je da se zaštitite od predmeta koji mogu pasti.
Treba se skloniti ispod čvrstog stola ili uz stabilan komad namještaja i zaštititi glavu.
Tokom samog podrhtavanja nije preporučljivo panično trčati niz stepenice ili koristiti lift.
Ako ste na otvorenom
Na otvorenom prostoru treba se udaljiti od zgrada, električnih stubova, stabala i drugih objekata koji mogu pasti.
Ako vozite, potrebno je sigurno zaustaviti automobil dalje od mostova, tunela i nadvožnjaka.
Nakon glavnog potresa mogu uslijediti i naknadna podrhtavanja.
Zašto Balkan treba obraćati pažnju?
Balkan se nalazi u složenom geološkom području u kojem postoji više aktivnih rasjednih sistema.
To ne znači da regionu neposredno prijeti katastrofa, ali znači da mogućnost snažnih zemljotresa postoji i da je treba uzeti u obzir pri gradnji i planiranju infrastrukture.
Posebno je važna kontrola starijih objekata koji nisu građeni prema modernim seizmičkim standardima.
Prirodne katastrofe ne poznaju granice
Zemljotres koji pogodi jednu državu može imati posljedice i u susjednim zemljama.
Podrhtavanje tla često se osjeti stotinama kilometara od epicentra, a u velikim katastrofama pomoć i spasilačke ekipe često dolaze iz cijelog regiona.
Zato je međunarodna saradnja jedan od važnih dijelova pripravnosti.
Nije moguće reći: „Taj i taj dan će biti potres“
Na društvenim mrežama nakon gotovo svakog jačeg zemljotresa počnu se širiti navodne prognoze o narednom velikom potresu.
Takve tvrdnje treba posmatrati s velikim oprezom.
Nauka trenutno nema metodu koja može pouzdano predvidjeti tačan datum i vrijeme zemljotresa.
Stručnjaci procjenjuju rizik, ali to nije isto što i prognoza konkretnog događaja.
Najvažnija je kvalitetna gradnja
Iskustva iz brojnih država pokazala su da isti potres može imati dramatično različite posljedice zavisno od kvaliteta objekata.
Moderna gradnja prilagođena seizmičkom riziku može spasiti veliki broj života.
Zato geolozi i seizmolozi stalno naglašavaju važnost poštivanja građevinskih standarda.
Upozorenje treba shvatiti kao poziv na pripremu, a ne paniku
Glavna poruka stručnjaka nije da će razorni zemljotres sigurno pogoditi određeni grad ili državu u skoroj budućnosti.
Poruka je da postoje dijelovi Evrope s poznatim seizmičkim rizikom i da je na takvim mjestima važno ulagati u sigurnost.
Mediteran, Grčka, Italija, Turska i dijelovi Balkana spadaju među područja kojima geolozi posvećuju posebnu pažnju, ali niko ne može pouzdano reći kada će se dogoditi naredni veliki potres.
Umjesto straha, najbolja zaštita ostaju kvalitetna gradnja, informisanost građana i dobro pripremljene službe koje mogu brzo reagovati kada je to potrebno.
