Pitanje primanja penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je izazvalo veliku pažnju, posebno nakon što se u javnosti pojavila ideja da bi se umjesto klasičnog vanrednog povećanja mogao primjenjivati model dodatne godišnje pomoći, koju su predstavnici penzionera nazivali svojevrsnom „13. penzijom“.
Riječ je o prijedlogu koji se pojavio tokom razgovora predstavnika penzionera i vlasti o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Ideja je bila da penzioneri, osim redovnih usklađivanja, eventualno dobiju i dodatnu godišnju isplatu čiji bi iznos zavisio od raspoloživog novca i godina uplaćenog radnog staža.
Vanredno povećanje nije bilo jedina opcija
Predstavnici penzionera ranije su tražili mogućnost vanrednog usklađivanja penzija.
Međutim, tokom razgovora pojavila se i druga ideja – da se eventualna dodatna sredstva penzionerima isplaćuju kroz posebnu godišnju pomoć.
Takva isplata u javnosti je brzo dobila naziv „13. penzija“.
Šta bi zapravo značila „13. penzija“?
Ne bi se nužno radilo o punom iznosu još jedne mjesečne penzije.
Prema tadašnjim prijedlozima, iznos dodatka zavisio bi prvenstveno od novca koji bi bio dostupan u budžetu.
Spominjala se i mogućnost da visina pomoći bude povezana sa brojem godina tokom kojih je penzioner uplaćivao doprinose.
Duži radni staž mogao bi značiti veći iznos
Jedan od prijedloga bio je da svi korisnici ne dobijaju identičan iznos.
Logika je bila da osoba koja je uplaćivala doprinose 40 godina ne mora nužno dobiti jednaku dodatnu pomoć kao neko sa znatno kraćim stažom.
Time bi se pokušala napraviti veza između dužine osiguranja i visine eventualne dodatne isplate.
Penzioneri tražili stabilniji sistem
Glavni problem na koji su predstavnici penzionera ukazivali bio je rast troškova života.
Hrana, režije, lijekovi i druge osnovne potrebe tokom prethodnih godina značajno su poskupjeli, pa su mnoga penzionerska domaćinstva sve teže pokrivala mjesečne troškove.
Zbog toga se insistiralo na modelu koji bi penzionerima omogućio predvidljiviji rast primanja.
Promijenjen je način redovnog usklađivanja
Jedna od najvažnijih promjena bila je uvođenje dva redovna usklađivanja penzija tokom godine.
Umjesto samo jednog godišnjeg usklađivanja, novi sistem predviđa korekciju penzija 1. januara i 1. jula.
Na taj način promjene plata i troškova života trebale bi se brže odraziti na primanja penzionera.
Formula uzima u obzir plate i cijene
Prilikom usklađivanja gledaju se kretanje bruto plata i indeks potrošačkih cijena.
Cilj je da povećanje penzija ne zavisi samo od jednog ekonomskog pokazatelja.
Time se pokušava pronaći ravnoteža između rasta životnih troškova i kretanja primanja zaposlenih.
Penzioneri su posebno reagovali na član 81.
Veliku raspravu izazvale su i predložene izmjene koje su se odnosile na najnižu penziju i korisnike s kraćim penzijskim stažom.
Predstavnici penzionera upozoravali su da bi određeni model mogao dovesti do toga da budući penzioneri sa 15 do 20 godina staža dobijaju osjetno niža primanja.
Zbog toga su tražili drugačije rješenje koje bi bolje zaštitilo ljude s manjim brojem godina osiguranja.
Protesti su također bili dio cijele priče
Nezadovoljstvo dijela penzionera bilo je toliko da su predstavnici njihovih udruženja najavljivali i proteste.
Datum protesta u jednom trenutku je prolongiran, ali predstavnici penzionera tada su naglašavali da njihovi zahtjevi nisu povučeni.
Njihova osnovna poruka bila je da penzije moraju pratiti realne troškove života.
Troškovi života stvaraju najveći pritisak
Za veliki broj penzionera najveći problem nije samo nominalni iznos penzije.
Problem je koliko se s tim novcem zaista može kupiti.
Ako cijene hrane, lijekova i energije rastu brže od penzija, realna kupovna moć starijih građana pada čak i kada dođe do određenog povećanja.
Dodatna godišnja pomoć zato zvuči privlačno
Ideja o još jednoj godišnjoj isplati privukla je veliku pažnju upravo zato što bi penzionerima dala dodatni novac za pokrivanje većih troškova.
Takva pomoć mogla bi posebno značiti ljudima s najnižim penzijama.
Međutim, njen iznos i način isplate morali bi biti precizno uređeni kako bi penzioneri unaprijed znali na šta imaju pravo.
Nije riječ o klasičnoj 13. plati
Naziv „13. penzija“ može stvoriti pogrešan utisak da bi svaki penzioner automatski dobio još jednu punu mjesečnu penziju.
Ideja koja se spominjala bila je drugačija.
Radilo bi se o posebnoj pomoći, a ne nužno o iznosu jednakom redovnoj mjesečnoj penziji.
Sve bi zavisilo od zakona i budžeta
Da bi takva mjera postala trajno pravo, morala bi imati jasan pravni osnov i obezbijeđen novac.
Bez toga svaka dodatna isplata ostaje zavisna od odluka vlasti i stanja javnih finansija.
Zato su penzioneri tražili rješenja koja ne bi svake godine zavisila od političkih pregovora.
Redovna usklađivanja ipak predstavljaju veliku promjenu
Bez obzira na raspravu o 13. penziji, prelazak na dva redovna usklađivanja godišnje već je značajno promijenio sistem.
Penzije se sada mogu prilagođavati ekonomskim promjenama dva puta tokom godine, što bi trebalo smanjiti period u kojem inflacija može smanjivati njihovu realnu vrijednost.
Hoće li 13. penzija zaista postati stvarnost?
U javnosti je ideja izazvala veliko interesovanje, ali samu najavu ili prijedlog ne treba tumačiti kao potvrdu da će svaki penzioner sigurno dobiti dodatnu godišnju penziju.
Za takvu odluku potrebni su jasno definisana pravila, sredstva i odgovarajuće odluke nadležnih institucija.
Penzionerima je najvažnija sigurnost
Za ljude koji žive od penzije najvažnije je da mogu unaprijed računati na stabilna primanja.
Zato penzionerska udruženja već duže vrijeme insistiraju na tome da sistem ne bude zasnovan samo na povremenim jednokratnim pomoćima.
Traže model koji će automatski pratiti rast troškova života i omogućiti dostojanstvenije penzije.
Jedno je sigurno – tema neće nestati
Rast cijena i položaj penzionera ostat će jedna od najvažnijih socijalnih tema u Federaciji BiH.
Svako novo povećanje, pomoć ili izmjena zakona direktno utiče na stotine hiljada ljudi.
Ideja o „13. penziji“ pokazala je koliko postoji interesovanje za dodatnu godišnju podršku penzionerima, ali takvu mogućnost treba razlikovati od već zakonski utvrđenih redovnih usklađivanja penzija.
