Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se zabranjuju određene isplate iz budžeta Republike Srpske povezane sa lobističkim aktivnostima usmjerenim na promociju nezavisnosti Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Odluka se odnosi na korištenje javnog novca za aktivnosti za koje je Sud ocijenio da mogu biti protivne ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Predmet pokrenut na inicijativu Denisa Zvizdića
Postupak je pokrenut na inicijativu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U fokusu postupka našao se i lobistički ugovor zaključen između predstavništva Republike Srpske u Beču i kompanije Dickens & Madson Canada Inc.
U pitanju desetine miliona maraka
Prema navodima iz članka, predmet se odnosi na budžetske stavke u ukupnom iznosu od 64 miliona KM namijenjene transferima predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu.
Od tog iznosa 15 miliona KM odnosi se na 2026. godinu, dok je 49 miliona KM povezano sa rebalansom budžeta Republike Srpske za 2025. godinu.
Vrijednost pojedinačnih lobističkih ugovora, međutim, nije javno objavljena.
Naložena obustava spornih isplata
Ustavni sud je odlukom postavio granice u korištenju budžetskih sredstava za aktivnosti koje mogu biti usmjerene protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Nadležnim organima Republike Srpske i njenim predstavništvima u inostranstvu naloženo je da obustave aktivnosti povezane sa spornim isplatama.
Zvizdić tvrdio da se javni novac koristi protivno Ustavu
Zvizdić je tokom postupka tvrdio da se budžetska sredstva ne smiju koristiti za lobiranje čiji bi cilj bio podrivanje teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Prema njegovom stavu, potrebno je spriječiti korištenje javnog novca za političke aktivnosti koje izlaze izvan ustavnih nadležnosti entiteta.
Odluka bi mogla imati šire posljedice
Ova odluka mogla bi dodatno otvoriti pitanje kontrole trošenja javnog novca, posebno kada se sredstva koriste za lobiranje u inostranstvu.
Istovremeno, očekuje se da će odluka izazvati nove političke reakcije i rasprave o odnosu između entitetskih i državnih institucija.
Dok jedni ovu odluku vide kao zaštitu ustavnog poretka i veću kontrolu javnih finansija, drugi je mogu tumačiti kao ograničavanje političkog djelovanja Republike Srpske.
Slučaj bi tako mogao imati značaj i za buduće odluke koje se budu odnosile na korištenje budžetskog novca za slične političke i lobističke aktivnosti.
