Povišen holesterol kod mnogih ljudi odmah izaziva zabrinutost, ali prema riječima kardiologinje dr Snežane Bašić, cijela priča je mnogo složenija nego što se često predstavlja.
Ona ističe da holesterol ima važnu ulogu u ljudskom organizmu te da nije dobro posmatrati ga isključivo kao nešto štetno. Kako navodi, na nivo holesterola mogu uticati brojni faktori – od genetike i načina života do stresa i fizičke aktivnosti.
Da li su slanina i čvarci zaista najveći problem?
Govoreći o ishrani, dr Bašić se osvrnula i na masnije namirnice poput slanine i čvaraka. Smatra da je mnogo važnije imati uravnoteženu ishranu nego primjenjivati rigorozne dijete koje je teško održavati na duži period.
Drastične promjene u ishrani često završe takozvanim jo-jo efektom, nakon kojeg se osoba vraća starim navikama, a ponekad dobije i dodatne kilograme.
Važnu ulogu, prema njenim riječima, imaju i genetske predispozicije. Kod pojedinih osoba postoje nasljedni poremećaji metabolizma koji utiču na način na koji organizam obrađuje holesterol i masnoće.
Stres može biti važan okidač
Jedan od faktora koji se često zanemaruje jeste stres. Dr Bašić ističe da dugotrajan stres može imati značajan uticaj na metaboličke procese u organizmu.
Savremeni način života, nedostatak kretanja i konstantna izloženost stresu mogu doprinijeti tome da se problemi koji su nekada bili češći u starijoj životnoj dobi danas pojavljuju i kod mlađih ljudi.
Zbog toga se preporučuju redovna fizička aktivnost, dovoljno odmora i pronalaženje načina za smanjenje svakodnevnog stresa.
Holesterol je potreban organizmu
Iako se uglavnom govori o njegovim negativnim stranama, holesterol je neophodan za normalno funkcionisanje tijela. Učestvuje u stvaranju određenih hormona i drugih važnih supstanci, a značajan je i za normalno funkcionisanje ćelija i mozga.
Zbog toga cilj ne bi trebalo da bude samostalno i nekontrolisano spuštanje vrijednosti holesterola, već održavanje odgovarajućih vrijednosti u skladu sa zdravstvenim stanjem pojedinca i preporukama ljekara.
Koje masti birati?
Dr Bašić govorila je i o razlikama između biljnih i životinjskih masti te naglasila da način na koji ih organizam podnosi može biti različit od osobe do osobe.
Kada je riječ o uljima, prednost daje nerafiniranim uljima poput maslinovog ili bundevinog, posebno kada se koriste hladna, primjerice kao dodatak salatama.
Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti na način termičke obrade masnoća i izbjegavati njihovo pretjerano zagrijavanje.
Najvažniji je individualan pristup
Poruka je da holesterol ne treba posmatrati izolovano. Ishrana, nasljedni faktori, stres, fizička aktivnost i cjelokupno zdravstveno stanje zajedno mogu uticati na njegove vrijednosti.
Umjesto ekstremnih dijeta i samostalnog izbacivanja pojedinih namirnica, mnogo je važnije imati raznovrsnu ishranu, dovoljno se kretati i redovno kontrolisati zdravstvene parametre.
Napomena: Osobe koje imaju povišene vrijednosti holesterola ili druge faktore rizika trebalo bi da se o ishrani i eventualnoj terapiji posavjetuju sa svojim ljekarom.
